Razdjelnici topline i vodomjeri
Koja je razlika između kalorimetra i razdjelnika?
Zašto razdjelnik ne mjeri u kWh?
Emitira li razdjelnik zračenje i može li biti štetan za ljudsko zdravlje?
Jesu li uštede moguće za sve stanove?
Koji su uvjeti za ugradnju razdjelnika u zgradu ili stambeni blok?
Je li i kada je potrebno izvršiti balansiranje sustava?
Kako se obračunava potrošnja stanarima koji nisu ugradili razdjelnike u svoje stanove?
Koja je razlika između kalorimetra i razdjelnika?
Kalorimetri (ili individualna mjerila toplinske energije) ugrađuju se u novim zgradama, koje imaju centralni sustav grijanja razveden na horizontalnoj osnovi, s vlastitim dovodom topline i jednim mjernim mjestom (ispred stana) na koje se ugrađuje kalorimetar. Stambene zgrade izgrađene prije 2005. imaju sustav u kojem kroz jedan stan prolazi nekoliko vertikalnih cijevi na koje su spojeni radijatori, pa ne postoji jedno mjerno mjesto u stanu. Zato je i nemoguće ugraditi kalorimetar u stan s vertikalnim sustavom bez opsežnog građevinskog zahvata, koje uključuje kompletnu rekonstrukciju cijevi u zidovima i ugradnju kalorimetra ispred stana. Za takvu je ugradnju potrebna suglasnost svih suvlasnika.
Zašto razdjelnik ne mjeri u kWh?
Razdjelnici topline mjere razliku temperature s kojom orgjevno tijelo grije prostor i temperature s kojom prostor grije ogrjevno tijelo (‘At’), u jedinici ‘impuls’. U stambenim zgradama u kojima je sustav centralnog grijanja proveden kroz vertikale koje prolaze kroz stanove, nemoguće je mjeriti potrošnju pojedinog stana na jednom mjestu, bez rekonstrukcije sustava grijanja i ugradnje individualnih energometara. Zato se koriste razdjelnici na svakom radijatoru, kako bi se bilježio udio potrošnje radijatora u ukupnoj potrošnji zgrade. Udjeli se iskazuju u ‘impulsima’ - udio impulsa stana u ukupnim impulsima u zgradi jednak je i udjelu u potrošenoj toplinskoj energiji tog stana u ukupno potrošenoj energiji zgrade.
Emitira li razdjelnik zračenje i može li biti štetan za ljudsko zdravlje?
Razdjelnik je potpunu siguran uređaj, odnosno ne štetan. Mobilni telefoni emitiraju 3.000-5.000 mW, bežični internet emitira 20-50 mW, a razdjelnik emitira 0,01 mW zračenja što je vrlo mala vrijednost. Pojedini proizvođači rade razdjelnike koji samo 4 puta u 24 sata emitiraju tako malo zračenje, ostalo vrijeme su u spavanju. Sama emisija traje nekoliko desetinki sekundi, koliko je razdjelniku potrebno da izmjerenu vrijednost pošalje sakupljaču signala.
Jesu li uštede moguće za sve stanove?
U praksi su zabilježene uštede na nivou zgrade u svim zgradama u Hrvatskoj i Europi, i to u prosjeku od 10% do 30%. Pod pojmom ‘ušteda’ podrazumijeva se smanjenje zabilježene potrošnje toplinske energije na glavnom mjerilu zgrade u sezoni nakon ugradnje razdjelnika i termostatskih setova, u odnosu na sezonu prije ugradnje, svedeno na jednake temperaturne uvjete. Pri tome je važno napomenuti da, iako je ušteda postignuta na nivou zgrade, ne znači da su svi stanari u zgradi uštedjeli. Individualni rezultati ovise o nekoliko faktora: regulaciji dotoka topline s termostatskim setom (ako stanari ne smanje temperaturu, uštede neće biti), položaju stana u zgradi (stanovi na rubu zgrade ili stanovi iznad prolaza trošit će vise energije da bi se zagrijali na komfornu temperaturu), stanju stolarije u stanu, izolaciji i slično. Razdjelnici ne garantiraju uštedu, jer ona ovisi prvenstveno o ponašanju stanara i karakteristikama stana. Razdjelnici garantiraju isključivo obračun potrošenog.
Koji su uvjeti za ugradnju razdjelnika u zgradu ili stambeni blok?
Uvjeti za ugradnju razdjelnika u zgradu ili stambeni blok propisani zakonskom regulativom su da stanari sa barem 80 % površinskog udjela u zgradi odluče ugraditi razdjelnike s tim da bi se investicija isplatila donja granica ugrađenosti ne bi smjela biti manja od 70%.Ukoliko potencijalni korisnik računa na subvencioniranje ugradnje od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost propisano je da također 70 % površine zgrade mora biti uključeno u ugradnju. Napomena, gradovi koji sudjeluju u natječajima za subvencioniranje mogu postotak i dodatno povećati. Više informacija u Natječajima gradova.
Je li i kada je potrebno izvršiti balansiranje sustava?
Kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost sustava nakon ugradnje termostatskih setova i razdjelnika topline, preporuča se ugradnja sustav za balansiranje. Sustavom balansiranja omogućava se regulacija tlaka i protoka medija (tople vode) u radijatorima sustava grijanja, o čemu uvelike ovisi ispravan rad termostatskih setova, odnosno održavanje željene temperature pojedine prostorije u stanovima ili poslovnim prostorima. Statički regulatori kao što su radijatorske prigušnice, koji su česti oblik regulacije postojećih sustava grijanja, nažalost nisu dovoljne u slučaju kada se na većinu radijatora ugrađuju termostatski setovi. Najčešći korišteni oblici dinamičke regulacije su ugradnja diferencijalnih regulatora tlaka na usponskim vodovima radijatorskog sustava. Ovisno o poremećajima u sustavu grijanja koji se javljaju kada se otvaraju ili zatvaraju termostatski ventili, diferencijalni regulatori tlaka automatski se prilagođavaju novim parametrima tlaka i protoka u cijevima omogućujući funkcionalnost sustava.
Kako se obračunava potrošnja stanarima koji nisu ugradili razdjelnike u svoje stanove?
Pravilnikom o načinu raspodjele potrošnje toplinske energije (NN 136/2011 i 145/2011) definiranje korektivni faktor Ust, koji iznosi 100%. Prema njemu stanovi na zajedničkom brojilu , koji prilikom ugradnje sustava razdjelnikajtopline nisu ugradili razdjelnike topline u konačnici plaćaju 50 % veću cijenu energije po kvadratu/grijane površine stan ili poslovnog prostora.